No, standard određene države ne ovisi samo o visini prihoda, već o kupovnoj moći građana. Pa, koliko zapravo košta život u Australiji i koliki je životni standard u jednoj od najpoželjnijih država svijeta?

LOKACIJA IGRA VELIKU ULOGU

Toškovi života u Australiji uvelike ovise u kojem se dijelu Australije nalazite. Baš kao što se troškovi života u ostatku svijeta razlikuju između velikih, milijunskih gradova i manjih, ruralnih gradova, isto tako se troškovi života u Sydneyju razlikuju od troškova života u gradovima regionalne Australije. 

Generalno, troškovi života u velikim gradovima Australije (Sydney, Melbourne, Brisbane, Perth) su osjetno viši od drugih dijelova Australije, a troškovi se također razlikuju i između velikih gradova, gdje Sydney nedvojbeno zauzima prvo mjesto. Budući da su troškovi života u Sydneyju viši od ostalih dijelova Australije, plaće su također više nego u ostalim gradovima.

KOLIKO SE ZARAĐUJE U AUSTRALIJI?

Prema zadnjim podacima Australskog zavoda za statistiku, prosječni bruto tjedni dohodak po osobi iznosi 1800AUD, odnosno 7800AUD mjesečno. Važno je napomenuti da su Australije sve plaće izražene u bruto vrijednostima, tako da u ovom slučaju znači da je to prosječan mjesečni neto dohodak od 5800AUD. Za izračunavanje neto plaće postoje razni kalkulatori poput ovoga. 

Naravno, ovaj podatak je samo prosjek te se ta cifra uvelike razlikuje među australskim saveznim državama (primjerice plaće u Novom Južnom Walesu su više nego na Sjevernom Teritoriju) i različitim sektorima, gdje su u pojedinim sektorima plaće mnogo više od prosjeka, dok su u drugim sektorima plaće niže od prosjeka. Ukoliko vas zanimaju primanja po sektorima ili želite naći detaljnije informacije o primanjima u Australiji, to možete pogledati ovdje.

U nastavku možete usporediti prosječnu australsku plaću sa troškovima života.

CIJENE SMJEŠTAJA

Smještaj je definitivno jedan od najskupljih troškova života, posebice u velikim gradovima gdje se stanarine i cijene nekretnina penju iz dana u dan. Iz tog razloga, mladi ljudi sve duže ostaju živjeti sa roditeljima ili žive sa cimerima. Nije neobično dijeliti stan ili kuću sa nekoliko cimera, niti je neobično da osobe u 30.-tima još uvijek žive sa cimerima jer si rijetki mogu priustiti živjeti sami u podstanarstvu. 

Mnogima se kupnja nekretnine čini nedostižna, budući da cijene nekretnina rastu iz dana u dan. Primjerice, trenutno je prosječna cijena nekretnine u Sydneyju milijun dolara! 

Baš kao i cijene nekretnina, cijene stanarina također rastu iz dana u dan. Tako će vas studio nedaleko od centra Sydneyja trenutno doći oko 2000AUD mjesečno, a dvokrevetni stan oko 4800AUD mjesečno. 

Valja napomenuti da su cijene stanarina u Australiji prikazane tjedno, ne mjesečno. Stoga, imajte to na umu ukoliko budete pretraživali stanove kako se nebi zbunili i pomislili da je 500$ cijena mjesečne stanarine!

TROŠKOVI HRANE

Zadnja istraživanja pokazuju da prosječni Australac mjesečno potroši oko 600AUD na namirnice. Naravno, ta brojka uvelike ovisi o prehrambenim navikama i o tome radi li se o samcu ili obitelji s nekoliko djece.

Dolje možete naći prosječne cijene osnovnih namirnica:

• Kruh: 4AUD
• Mlijeko (1L): 3AUD
• Kilo jabuka; 7.50AUD
• Kilo naranča: 6AUD
• Kutija jaja (6 jaja) – 5AUD
• Pileća prsa (1kg) – 15AUD
• Svinjetina (1kg) – 20AUD
• Mljeveno meso – 10AUD
• Goveđe mljeveno meso (1KG) – 15AUD
• Voda (1L) – 2.50AUD
• Coca-cola (1L) – 4AUD
• Kinder bueno (1 komad) – 2AUD
• Kutija cigareta (Bijeli Marlboro) – 54AUD 
• Boca vina (1L) – 20AUD
• Boca viskija (Jack Daniels – 700ml) – 62AUD

Budući da su ovo prosječne cijene namirnica, neke namirnice mogu koštati više ili manje od navedenog, ovisno o tome jesu li to namirnice robne marke ili određenog branda. Ukoliko vas zanimaju detaljnije cijene, možete pogledati stranice najvećih nacionalnih trgovačkih lanaca, Woolworths i Coles.

REŽIJE

Što se tiče troškova režija, to također uvelike ovisi o životnim uvjetima pojedinca, no dolje možete pronaći prosječne cijene režija po kućanstvu u Australiji:

Struja: 120AUD mjesečno

Plin: 65AUD mjesečno

Voda: 68AUD mjesečno

Internet: 80AUD mjesečno

Struja, voda i plin se većinom plaćaju kvartalno, odnosno svaka 3 mjeseca, dok se internet plaća svaki mjesec.

PRIJEVOZ

U usporedbi sa Hrvatskom, cijene goriva u Australiji su jeftinije, s time da je trenutno prosječna cijena goriva 1.80AUD po litri. Ipak, budući da su njihovi gradovi rasprostranjeniji od europskih gradova, auto je prijeko potreban za svakodnevni život. Vrlo je moguće da se do najbližeg dućana morate voziti 15 minuta autom, a posao vam je udaljen 30 km od kuće. To znači da ćete svakodnevno autom preći puno veće udaljenosti nego netko tko živi u Hrvatskoj.

Ukoliko se često koristite javnim prijevozom, to bi vas moglo doći oko 200AUD mjesečno, ovisno o gradu i koliko koristite javni prijevoz. Nažalost, javni prijevoz je često razočaravajući te gotovo i nepostojeći izvan većih gradova, a zbog velikih udaljenosti ste primorani posjedovati auto.

ZDRAVSTVO

Zdravstvo u Australiji nije jeftino. Iako država pokriva dio troškova svojim građanima, dio troškova morate izdvojiti iz svog džepa. Ako trebate ići kod doktora opće prakse ili vaditi krv, u većini slučajeva nećete morati ništa platiti. No, ako vas doktor opće prakse pošalje na pregled kod specijalista, to vas može koštati između 200-400AUD po pregledu, s time da vam država subfinancira dio tog iznosa (većinom između 15-30%). 

Svaki specijalist ima svoje cijene, stoga je prilikom naručivanja preporučljivo provjeriti koliko će vas doći pregled i upitati pokriva li dio tog iznosa država. Ukoliko pokriva, najbolje je provjeriti  o kojem se iznosu radi kako se ne biste iznenadili kada se pojavite na pregledu i saznate da trebate platiti cifru veću od očekivane. 

A ukoliko trebate posjetiti zubara, taj odlazak bi vas mogao skupo koštati, posebice ako morate vaditi zub ili liječiti kanale korijena zuba, jer država ne pokriva ništa. Mene je primjerice liječenje kanala jednog zuba došlo 2000AUD, a možete zamisliti koliko koštaju implatanti i zubne proteze! Briga o zubima i popravljanje zuba u Australiji može biti toliko skupa da mnogo Australaca odlazi na Tajland popraviti zube jer ih sa svim dodatnim troškovima (avionske karte, hotel) popravak zubi na Tajlandu i dalje košta manje nego u Australiji. 

Postoji i privatno zdravstveno osiguranje koje nije obavezno za građane Australije i koje vam onda pokriva veći dio zdravstvenih troškova, kao i neke troškove odlaska kod zubara, primjerice dva pregleda kod zubara godišnje. Koje troškove privatno zdravstveno osiguranje pokriva i u kojem postotku, ovisi o polici osiguranja koju plaćate i bitno se o svemu tome informirati prije nego li se odlučite plaćati osiguranje kako biste bili sigurni da vam se uopće isplati plaćati dodatno privatno osiguranje.

Ipak, ukoliko ste pripadnik nižeg socio-ekonomskog staleža ili ste osoba sa invaliditetom, država vam pokriva puno veći dio zdravstvenih troškova, no ne i troškove odlaska zubaru. Djeci do 18.godine života država pokriva popravak zubi do 500AUD godišnje, što i nije tako puno s obzirom da vas samo jedan posjet zubaru može toliko koštati! Za zubne aparatiće morate izdvojiti iz svog džepa, a cijene se kreću od 5000-15000AUD! Želite imati lijepe zube? Za to ćete morati i dobro platiti!

Nasreću, većinu lijekova na recept pokriva država te vi morate nadoplatiti malu cifru. Osobno nikada nisam nikada morala platiti više od 10AUD.

Osobe koje nemaju australsko državljanstvo ili PR (permanent residency) moraju plaćati privatno osiguranje i nemaju pravo na subvencionirano javno zdravstvo od države.

OBRAZOVANJE

Baš kao i zdravstvo, obrazovanje u Australiji može biti skupo. Postoje javne i privatne škole, no mnogo roditelja šalje djecu u privatne škole zbog bolje kvalitete obrazovanja. Cijena školske godine za jedno dijete u privatnoj školi može iznositi između 5000-35000AUD, ovisno o školi i njenom prestižu. 

Ukoliko se nakon završetka srednje škole odlučite ići na fakultet, to vas također može skupo koštati, no australska vlada kao pomoć nudi studentske kredite svojim građanima. Većina studenata koristi studentske kredite kako bi završili studij, a studentski krediti funkcioniraju na način da studenti ne plaćaju ništa dok ne počnu raditi i zarađivati određenu svotu novca. Jednom kada počnu zarađivati tu svotu, država uzima određen dio poreza iz plaće za otplaćivanje studentskog kredita. Više o studiranju u Australiji i troškovima školarna možete pročitati ovdje.

OSTALI TROŠKOVI

Ostali troškovi života ponajviše ovise o životnom stilu pojedinca i interesima, no ovdje ću navesti najčešće troškove:

• Prosječna članarina za teretanu: 60AUD mjesečno

• Prosječni trošak vrtića za dijete: 118AUD po danu (da, jako skupo!)

• Prosječna cijena šišanja: 30AUD za muškarce, 60-200AUD za žene, ovisno o dužini kose 

• Prosječna cijena večere u restoranu (3 slijeda): 80UAD po osobi

• Prosječna cijena kino ulaznice: 20AUD

• Prosječna cijena Heineken pive (0.5l) u baru: 8AUD

• Prosječna cijena čaše vina u baru: 10AUD

• Prosječna cijena take-away kave: 4AUD

• Najnoviji Macbook Pro: 3200AUD

Generalno ćete za isti mobitel ili laptop platiti nižu cijenu u Australiji nego u Hrvatskoj. Uspoređujući neke modele laptopa u oboje zemlje, cijene su bile osjetno više u Hrvatskoj. 

Cijene odjeće popularnih brandova poput Nike, Adidas, H&M itd. su većinom iste kao i u Hrvatskoj, no postoje outleti gdje se može pronaći odjeća popularnih brandova po puno nižim cijenama. Osim odjeće svjetskih brandova, odjeća je generalno dosta skuplja u odnosu na Hrvatsku, osim ako ne kupujete u jeftinijim dućanima gdje je i kvaliteta robe lošija. 

Roba luksznih brandova poput Michael Kors, YSL, i ostalih je uglavnom malo jeftinija u odnosu na Hrvatsku, kao i cijene nekih brendova kozmetike.

Prema svemu navedenome, kako bi vi ocijenili životni standard u Australiji? Mislite li da je prosječna australska plaća dovoljna za troškove života?

The post TROŠKOVI ŽIVOTA U AUSTRALIJI appeared first on I WOKE UP IN DOWN UNDER.

1. PRIRODNE OPASNOSTI

Australija je poznata po napadima morskih pasa i najotrovnijim zmijama i paucima. I to nažalost nije samo mit. Pauci su doista posvuda, a jedan od najpoznatijih paukova kojega često možete naći u domovima je huntsman (pauk lovac). Iako je pauk velik i neugodnog izgleda pa izaziva strah kod mnogo ljudi, nije agresivan i otrovan. Međutim, postoji mnogo otrovnih vrsta tako da je uvijek potrebno biti na oprezu. Treba se paziti zmija, posebice ukoliko provodite vrijeme na otvorenom izvan naseljenih mjesta, ali i u gradovima. U nekim ‘divljim’ gradskim parkovima možete vidjeti znakove koji upozoravaju na opasnost od zmija. I vjerujte mi, shvatite ovaj znak ozbiljno! Nekoliko mjeseci nakon preseljenja u Australiju šetala sam se parkom u Sydneyju i ugledala smeđu zmiju…Moram li reći da sam pobjegla glavom bez obzira u suprotnom smjeru?

A osim na kopnu, opasnosti vrebaju i u vodi…Zbog jakih morskih struja, nije preporučeno udaljavati se od obale, a neke meduza koje žive u australskim morima, mogu izazvati smrt. Napadi morskih pasa su rijetki, ali ne i neobični. Prije nekoliko mjeseci, morski pas je napao kupača na plaži u Sydneyju koji je izgubio život. 

A osim navedenih opasnih životinja, tu je i vrlo opasno sunčevo zračenje! Nad Australijom se nalazi ozonska rupa zbog koje je UV zračenje pojačano. Zaboravite na SPF +15 ili +30, ovdje se koristi samo +50. Iz vlastitog iskustva mogu potvrditi da je sunce veoma opasno! Prije nekoliko mjeseci sam provela cijeli dan na otvorenom i nanovo nanosila kremu svakih 2-3 sata, no pretpostavljam da nisam stavila dovoljno kreme na stopala i ondje sam izgorila. Osim ljeti, sunce je opasno i zimi, tako da ukoliko planirate provoditi dosta vremena na otvorenom, obavezno se namažite zaštitnim faktorom i zimi!

2. DALJINA

Svi znaju da je Australija daleko. I ja sam to znala prije negoli sam se preselila u Australiju. Ali tek nakon preseljenja sam shvatila koliko je sve zaista daleko i koliko to utječe na vaš život. Za razliku od dijaspore u Njemačkoj ili Irskoj koji doma dolaze nekoliko puta godišnje, ta mogućnost je otežana za nas koji živimo u Australiji. Čak i ako imate dva tjedna  godišnjeg, zbog skupoće avionske karte i duljine putovanja (najmanje 24 sata u jednom smjeru) puno je teže otputovati doma nego nekome tko živi u Europi. Odsječeni ste od obitelji i prijatelja. Kada vama završava dan i spremate se u krevet, njima dan tek počinje. To znači da ih ne možete samo nazvati kada poželite već uvijek morate imati na umu da postoji velika vremenska razlika. 

Živeći u Europi, navikla sam da za sat vremena vožnje možete biti u drugoj državi. U Australiji se vozite avionom četiri sata i još uvijek ste u istoj državi. Let od Sydneyja do Pertha traje pet sati! Ukoliko planirate odmor izvan Australije na to ćete morati biti spremni izdvojiti nekoliko tisuća dolara, posebice u zadnje vrijeme kada su avionske karte jako poskupile zbog korona krize. 

Osim što je Australija udaljena od ostalih kontinenata, udaljenosti unutar zemlje su također velike. Gradovi su jako rašireni pa, osim ako ne živite u bližem centru, auto vam je prijeko potreban. Nije neobično da se najbliži supermarket ili stanica za vlak nalaze 20 minuta vožnje autom od vaše kuće ili da izgubite 1-2 sata na putovanje do posla. Također, gradski prijevoz zaostaje za drugim naprednim zemljama. Na primjer, Sydney trenutno ima samo jednu podzemnu liniju, vlakovi često kasne ili su otkazani, a autobusi za neke udaljenije gradske kvartove prestaju voziti u 6 popodne. Javni prijevoz u manjim gradovima je često još lošiji ili nepostojeći. Zbog ovih razloga, u Australiji svi voze auto već od 17-te ili 18-te godine. 

Međugradske udaljenosti su također velike, tako da većina ljudi putuje avionom iz jednog grada u drugi. Naravno, takve udaljenosti oduzimaju dosta vremena u danu što utječe na kvalitetu života i količinu slobodnog vremena, kojeg ako radite od ponedjeljka do petka i nemate baš previše. 

3. NEDOSTATAK POVIJESTI I IDENTITETA

Australija je relativno nova zemlja koja je potpunu neovisnost od Velike Britanije stekla tek 1942.godine. Budući da sam većinu života provela u Hrvatskoj i putovala po zemljama Europe, navikla sam na bogatu tisućljetnu povijest i jasno izražen identitet europskih naroda. Svaka zemlja Europe ima svoju povijest, jezik, kulturu i običaje. Fascinantno je kako se na tako malom prostoru razvilo toliko različitih država, kultura i jezika.

Australija je potpuna suprotnost tome. Nema dugu povijest i jasno razvijen identitet, a u gradovima možete naći tek poneke povijesne građevine koje datiraju iz 19. stoljeća. Za usporedbu, najstarija građevina u Australiji, Elizabeth farm, je izgrađena u 18.stoljeću, dok najstarija građevina u Hrvatskoj, Augustov Hram, datira iz 2. stoljeća prije Krista. 

Upravo zbog ove kratke nacionalne povijesti, identitet i kultura australskog naroda je još uvijek u nastajanju. Nekoliko puta sam doživjela da se osoba rođena u Australiji izjašnjava kao Talijan, Nijemac ili Hrvat, iz razloga što su im bake i djedovi emigrirali iz jedne od tih zemalja, iako oni osobno nikada nisu posjetili tu zemlju, ne pričaju jezik i ništa ih ne veže ondje, osim njihovog podrijetla. Iako mi je to neobično budući da se s nečim sličnim nisam susretala odrastajući u Hrvatskoj, to je i razumljivo budući da je Australija jedna od zemalja sa najvećom stopom imigranata.

Čak je 49% stanovništva rođeno izvan Australije ili im je jedan od roditelja rođen izvan Australije, a 23% Australaca kod kuće ne govori engleski jezik. Nacionalni identitet Australije se dosta promijenio u zadnjih 50 godina, a današnja Australija je spoj različitih kultura i naroda. Zadnjih nekoliko godina sve više i više migranata dolazi iz azijskih i arapskih zemalja tako da se demografija Australije drastično mijenja. Ako prošetati nekim dijelovima Sydneyja, na trenutak ćete zaboraviti da se nalazite u Australiji i osjećati ćete se kao da se nalazite u nekim dijelovima Azije.

Iako je Australija multikulturalna zemlja gdje se rasizam i diskriminacija osuđuju, prikriveni rasizam i dalje postoji. Statistike pokazuju da je svaki pet Australac doživio neki oblik rasizma, posebice pripadnici muslimanske vjeroispovijesti. 

A zbog nedostatka povijesti i identiteta, ne postoji ni tradicionalna australska kuhinja. Ako pitate Australca da vam preporuči neko od njihovih tradicionalnih jela, preporučiti će vam Vegemite, što je zapravo vrsta namaza koji se stavlja na tost. Za nekoga tko dolazi iz zemlje gdje imamo bogatu kuhinju i različita tradicionalna jela iz svakog kutka države, to me veoma iznenadilo. Moderna australska kuhinja je zapravo spoj različitih kuhinja iz cijeloga svijeta, no tradicionalna australska jela ne postoje. To naravno ne znači da ćete u Australiji ostati gladni jer zbog velikog broja migranata možete naći razne kuhinje svijeta, od talijanske, meksičke, tajlandske, do korejske. 

4. STIL ŽIVOTA

Već sam u jednom od prethodnih postova pisala kako Australci pridaju veliku važnost poslu i karijeri, a velike udaljenosti u većim gradovima ostavljaju malo slobodnog vremena preko tjedna. Iz tog razloga, socijalni život se odvija uglavnom preko vikenda. A čak i tada, ukoliko vam prijatelj živi na drugom kraju grada, druženje ćete morati organizirati tjednima ranije. Upravo zbog individualističkog načina života, fokusa na materijalna bogatstva i velikih udaljenosti u velikim gradovima, prijateljske i obiteljske vrijednosti nisu toliko jako izražene kao u hrvatskome društvu.

Iako su ljudi generalno ljubazni i druželjubivi, odnosi su dosta površni i puno je teže stvoriti neka dubinska prijateljstva. To može stvoriti osjećaj usamljenosti i otuđenosti, posebice ako ste odrasli u zemlji sa drugačijim stilom života i kulturnim vrijednostima. Ono što meni najviše fali su socijalna druženja preko tjedna, poput odlaska na kavu s prijateljima i više slobodnog vremena za bavljenje hobijima. Nedostaje mi onaj osjećaj da se život od ponedjeljka do petka ne vrti samo oko posla i zarađivanja novaca i dublji, istinski odnosi koji se ne svode samo na viđanje svakih par mjeseci i dogovaranje tjednima unaprijed. 

Osim toga, ubrzan način života u velikim gradovima i nedostatak vremena često dovodi do nezdravog načina života. Kava se kupuje za van (take away), za ručak se jede brza hrana, a zbog velikih udaljenosti svugdje se vozi autom. Food court u shopping centru vikendom vrvi obiteljima koje su došle u McDonalds ili neki drugi lanac brze hrane na ručak. Ako putujete autocestom i želite stati nešto pojesti, u ponudi ćete naći samo lance brze hrane, poput McDonaldsa ili KFC-a, a vrlo vjerojatno i food court u blizini vašeg posla ne nudi puno zdravije opcije za ručak. 

Uz to, u Australiji se sve zatvara vrlo rano, što znači da ćete teško moći negdje popiti kavu iza 4 popodne, ako ste gladni iza 9 navečer većina restorana više ne poslužuje hranu, a ako želite otići u popodnevni shopping, zaboravite na to jer se dućani zatvaraju u 5 popodne. Radite od ponedjeljka do petka od 9 do 5? Vaš doktor također. Trebate u banku? Nažalost, banka također radi do 5 popodne. Želite otići na poštu nakon posla? Pošta se zatvorila u 5 popodne…U Australiji se život odvija rano, za razliku od Hrvatske, što zahtijeva promjenu nekih navika i prilagodbu na drukčiji stil života.

5. NANNY STATE

Australija se često naziva ‘’nanny state’’ zbog svojih strogih pravila i zakona. I dok neka pravila i zakoni doprinose dobrom uređenju države, nekada ti zakoni mogu biti malo i pretjerani. Na primjer, na australskim autocestama ne smijete voziti više od 110 km/h, a na autocestama unutar grada 80 km/h. Da biste dobili punu, neograničenu (full-licence) vozačku dozvolu treba vam čak 3 godine od položenog vozačkog ispita! Ako vozite prebrzo, vrlo vjerojatno će vas uslikati jedna od brojnih kamera na cestama i na kućnu adresu će vam stići kazna. Ukoliko nemate punu vozačku dozvolu, nakon samo nekoliko prekršajnih bodova, biti će vam oduzeta vozačka dozvola na tri mjeseca. A za vrijeme praznika i blagdana, za ikakav prekršaj dobivate dvostruko više kaznenih bodova. 

Želite se opustiti u noćnom izlasku? Zaštitar ispred kluba ili kafića vas ima pravo pitati koliko ste pića popili i ne dopustiti ulazak. Popili ste par rundi? Konobar vam može odbiti prodati alkoholna pića ako smatra da ste previše popili. Kratka žestoka pića (shootere) je zabranjeno prodavati u barovima kasno navečer, a alkohol možete kupiti samo u posebnim dućanima (liquor stores) koji imaju licencu za prodaju alkohola. 

Kazne tijekom lockdowna za prekršaje poput nenošenja maski, izlaska za vrijeme pripisane samoizolacije, ili davanja krivih informacija su iznosile i do 5000$, a Australija je tek prije manje od 6 mjeseci u potpunosti otvorila svoje granice, nakon više od dvije godine zatvorenih granica zbog pandemije koronavirusa. Zbog strogog režima lockdowna, više od 500 000 ljudi se odselilo iz savezne države Viktorije, a Melbourne je proglašen gradom koji je proveo najviše vremena na svijetu u lockdownu (čak 262 dana 2021.godine!) 

Ovo su samo neki od primjera s kojima se svakodnevno susrećete živeći u Australiji. Iako podržavam zakone koji pridonose uređenju države, strogi režim može imati i negativne psihološke posljedice. Primjerice, stroge mjere zbog koronavirusa su imale negativan učinak na psihološko stanje Australaca i uzrokovale anksioznost, depresiju i suicidalne misli kod mnogih.

The post 5 LOŠIH STRANA ŽIVOTA U AUSTRALIJI appeared first on I WOKE UP IN DOWN UNDER.

Veliki Koraljni Greben me fascinirao otkako smo na satu geografije u osnovnoj školi učili o tom prirodnom čudu svijeta. Nažalost, zbog koronavirusa i zatvorenih granica unutar Australije, nekoliko sam puta morala otkazati putovanje. No, dan kada sam mogla posjetiti ovaj predivan dio Australije napokon je stigao.

Otok Whitsunday je najpoznatiji i najveći otok od 74 otoka. Na njemu se nalazi i čuvena plaža Whitehaven beach koju je TripAdvisor ocijenio najboljom plažom na svijetu 2021.godine. 

Budući da je otok Whitsunday nenaseljen, najbolje opcije za smještaj su mjesto na obali Airlie Beach i obližnji otok Hamilton. 

Hamilton island je poznat po luksuznim resortima i nudi najviše opcija što se tiče različitih aktivnosti i zabave, no budući da većina turističkih tura kreće iz mjesta Airlie Beach, mi smo odlučili odsjesti ondje. 

Airlie Beach je malo turističko mjesto na obali od nekih tisućinjak stanovnika, no ondje se nalazi sve što vam treba – supermarketi, restorani, barovi, suvenirnice i dućani sa odjećom. Budući da ondje prevladava tropska klima, prosječna temperatura se kreće između 24-32 °C tijekom cijele godine. Najbolje vrijeme za posjetu je zimski i proljetni period jer je tijekom ljetnih mjeseci (od prosinca do ožujka) kišna sezona. Mi smo ondje išli u veljači i nasreću izbjegli kišu, no sparina se itekako osjetila. Čim smo kročili na lokalni aerodrom, osjetio se težak i sparan zrak. Zanimljivo je da sam jedne noći ostavila ručnik na balkonu kako bi se osušio, no iduće jutro ručnik je i dalje bio mokar zbog količine vlage u zraku, iako se temperatura preko noći nije spuštala ispod 26 stupnjeva.

PALME I PJEŠČANE PLAŽE

Airlie Beach i otoci Whitsunday su pravi tropski raj sa predivnim pješčanim plažama i palmama. Morska voda je jako topla i tirkizno plave boje koja oduzima dah. Nažalost, zbog jako opasnih meduza nije preporučljivo kupati se u moru bez odijela za plivanje, posebice tijekom toplijih mjeseci, od listopada do svibnja. Dvije najopasnije meduze u oceanskim vodama Queenslanda su Box Jellyfish i Irukandji, a ujedno spadaju i među najopasnije meduze na svijetu. U trenutku dodira sa meduzom ne osjetite ništa, no simptomi počnu otprilike pola sata nakon što vas je meduza opekla. Neki od simptoma su ubrzan rad srca, znojenje, mučnina i povraćanje, jaka bol mišića i cijelog tijela, otežano disanje, gubitak svijesti, a često i smrt. Vodička nam je pričala kako je nju jednom opekla meduza Irukandji, te je završila u trodnevnoj komi na intenzivnoj njezi. Dakle, ne isplati se riskirati ulaziti u more (bez odijela za plivanje)! Na plažama se nalaze veliki znakovi koji upozoravaju na opasnosti, a pravilo koje vrijedi za općenito sve plaže u Australiji je pročitati znakove i ako znakovi ne savjetuju ulazak u more, ne ulaziti! 

Kako bi se ljudi ipak mogli osvježiti u vodi, pokraj plaža se često nalaze bazeni i lagune za kupanje, pa tako i u Airlie beach, gdje se laguna nalazi u neposrednoj blizini plaže.

WHITEHAVEN BEACH

Čuvena plaža Whitehaven se rasprostire preko 7 km s južne strane otoka Whitsunday i zbog čistog, bijelog pijeska i prozirne tirkizno-plave boje mora uistinu izgleda kao raj na zemlji! Navodno je čak i Oprah Winfrey prilikom svog posjeta rekla da plaža izgleda bolje nego išta viđeno u knjigama i časopisima. I to je stvarno istina! Ovo je jedno od onih mjesta koje uživo izgledaju čak i bolje nego na slikama! 

Do plaže se može doći jedino organiziranim turama, a putovanje od Airlie beach do otoka Whitsunday traje između jedan i dva sata, ovisno o brzini broda. Cijene tura se kreću između 100-200AUD, a nude se poludnevni i jednodnevni izleti ili višednevno jedrenje oko otočja gdje se spava na jedrilicama. Mi smo se odlučili za jednodnevnu turu koja je uključivala odlazak na vidikovac Hill Inlet, plažu Whitehavan i ronjenje. 

Vidikovac Hill Inlet je najpoznatiji vidikovac na otoku Whitsunday s kojeg se pruža pogled na plažu Whitehavan. Malo je reći da pogled oduzima dah i da nisam mogla prestati gledati u tu prekrasnu tirkizno-plavu boju mora…

Nakon odlaska na vidikovac, spustili smo se do čuvene plaže gdje smo proveli nekoliko sati. Vidjevši plažu uživo, uvjerila sam se zašto je proglašena najboljom plažom na svijetu. More je gotovo prozirno i svijetlo plave boje koja podsjeća na vodu u bazenu. Prosječna temperatura mora je oko 25-26 °C stupnjeva tijekom cijele godine, a ljeti doseže i do 29 °C stupnjeva. Mogu vam reći da je more toliko toplo da ne želite izaći iz njega!

Na plaži smo proveli nekoliko sati i naravno, namazali se sa 50+ zaštitnim faktorom zbog izuzetno jakog sunčevog zračenja (UV indeks 11!) no ipak su mi izgorila stopala. To je samo dokaz koliko je australsko sunce jako te ako imate osjetljivu kožu, najbolje je imati zaštitnu odjeću na sebi cijelo vrijeme. 

BOGATI PODVODNI SVIJET

Popodne smo proveli roneći u jednoj od uvala oko otoka i bilo je fascinantno vidjeti podvodni svijet Koraljnog mora koji sam dosad imala prilike vidjeti samo na dokumentarcima na televiziji. Gdjegod sam okrenula pogled vidjela sam koralje i ribe različitih šarenih boja, od roze do žute. Ono što me jako začudilo je to što se ribe uopće nisu bojale te sam ih gotovo mogla i taknuti. Možda zato što je ulov u ovom području zabranjen i nisu imale negativnog iskustva sa ljudima? Ako je netko od čitatelja iskusni ribolovac, voljela bih saznati odgovor na pitanje. 

Bilo kako bilo, uistinu je bilo predivno vidjeti netaknutu prirodu i bogati podvodni svijet, a jedan od trenutaka koje bih istaknula je trenutak kada sam ugledala veliku morsku kornjaču kako pliva ispred mene. Ono što valja napomenuti je da je striktno zabranjeno dirati koralje tijekom ronjenja jer naš dodir može oštetiti zaštitni sloj koralja. Poznato je da je Veliki Koraljni Greben znatno oštećen u zadnja tri desetljeća, iako se naša vodička s time ne bi složila. Naime, rekla je da ona radi na očuvanju Velikog Koraljnog Grebena kao morski ekolog za australsku vladu i da oni redovito testiraju i analiziraju uzorke koralja koji dokazuju da Veliki Koraljni Greben zapravo ne odumire, već da UNESCO to tvrdi zbog nekakvih političkih razloga. Kome vjerovati, pitanje je sad?

VELIKI KORALJNI GREBEN IZ ZRAKA

Jedna od stvari koju svakako morate napraviti ukoliko budete imali prilike posjetiti ovo mjesto je vidjeti Veliki Koraljni Greben iz zraka. Panoramski let uglavnom traje oko sat vremena i u prosjeku košta između 250AUD i 500AUD po osobi, no mogu se naći ponude i po 150$ po osobi. Nije jeftino, no svakako je jedno iskustvo koje ćete pamtiti cijeli život! 

Let je započeo s aerodroma u Airlie beach i imali smo priliku vidjeti otočje Whitsunday iz zraka – Hamilton island koji sam prethodno spomenula, Hayman island koji slovi kao najskuplji otok gdje odsjedaju zvijezde poput Mariah Carey, Daydream island na kojem se takoder nalaze resorti gdje možete odsjesti i Whitsunday island na kojem se nalazi plaža Whitehaven. 

Dan ranije smo posjetili otok Whitsunday i plažu Whitehavan, a sada smo je imali priliku vidjeti iz zraka i doista se ne mogu odlučiti izgleda li bolje iz zraka ili kad se nalaziš na plaži! 

Let do Velikog Koraljnog Grebena traje jedno dvadesetak minuta jer se greben nalazi iza otočja Whitsunday, na otvorenom moru. Postoje ture koje nude ronjenje direktno iznad Velikog Koraljnog Grebena ili čak i spavanje u podvodnom hotelu, no za tako nešto trebate biti spremni izdvojiti 1000AUD po noćenju. 

Veliki Koraljni Greben čine skupine manjih koraljnih grebena te svaki ima različit naziv, a jedan od zanimljivih je Heart Reef koji ima strukturu srca kojeg smo imali priliku vidjeti tijekom panoramskog leta. 

Vidjeti Veliki Koraljni Greben me podsjetilo koliko je priroda fascinantna i predivna u svakom kutku ovoga svijeta te koliko smo zapravo mali naspram prirode. 

Iako sam dosada posjetila druge dijelove Australije i svaki je zanimljiv na svoj način, ovo je definitivno nešto fascinatno i u potpunosti drukčije od svega što sam dosada imala prilike vidjeti. Ukoliko imate prilike, svakako bih svakome preporučila posjetiti ovaj kutak Australije!

The post OTOCI WHITSUNDAY: RAJ NA ZEMLJI appeared first on I WOKE UP IN DOWN UNDER.

Kad je avion napokon dotaknuo australsko tlo i kada sam osjetila topli ljetni zrak u veljači, shvatila sam da je Australija drukčija od svega što sam zamišljala.

NIZOVI KUĆA

Australski gradovi su puno rasprostranjeniji i manje gusto naseljeni od europskih gradova. Budući da je Australija prostrana i nemaju problema s manjkom prostora, većina Australaca živi u kućama. Ono što me iznenadilo je veličina njihovih kuća – australske kuće su najveće na svijetu! Prosječna veličina kuće 2020. je bila 235 m²! Ponekad me njihove ulice podsjećaju na američka predgrađa kakva vidimo u filmovima. Prva stvar koju sam primijetila iz aviona prije nego li smo sletjeli na aerodrom u Sydneyju su bili nizovi i nizovi kuća. Budući da sam prije preseljenja u Australiju provela nekoliko mjeseci u Engleskoj, Sydney sam zamišljala kao nešto slično Londonu, samo na australski način. Haha, gadno sam se prevarila!

SYDNEY ILI HONG KONG?

Šetajući centrom Sydneya, primijetila sam more Azijata oko sebe, posebice Kineza. U jednom trenutku sam se osjećala kao da se nalazim u Hong Kongu. Hm, da nisam slučajno završila u krivoj državi? Znala sam da je Australija multikulturalna zemlja, ali nisam očekivala toliki broj Azijata. Uz China Town koji se nalazi u centru grada, postoje kvartovi u kojima žive sami Azijati – Korejanci, Kinezi, Vijetnamci. I ako zađeš tamo, vrlo je velika mogućnost da nećeš naići na jelovnik na engleskom jeziku u restoranu, a i upitno je koliko će konobar pričati engleski! Mandarinski jezik je ovdje bitan i znanje istoga je često korisno i traženo u nekim oglasima za posao.

AUSTRALSKI ŽOHARI

Zamislite ovu situaciju – uživate u šetnji u ugodnoj toploj ljetnoj noći, pogledate na pod i vidite insekte kako gmižu po podu, svuda oko vas!! Ti insekti su australski žohari, koji mogu narasti i do veličine prsta i mogu skakati (da, nažalost, doživjela sam to traumatično iskustvo). Često ih možete naći po kućama, posebice u kupaonicama, gdje se najvjerojatnije provuku kroz sifone i vodovodne cijevi. Jednom sam naišla na jednoga u tuš kabini…Srećom, zimi ih nema jer im je prehladno. Dakle, treba ih samo istrpiti ljeti…

PAUCI

Svi smo čuli priče o australskim paucima, i voljela bih reći da su mit, ali nažalost nisu. Pauci su ovdje posvuda. Iako izgledaju veliko, većina ih je bezopasna, no postoje i otrovne vrste. Kao netko tko se užasava paukova, možete zamisliti kako se nosim s paucima…No dobro, Australija mi je pomogla prebroditi strah od manjih paukova… Nisam sigurna da ću ikada uspjeti prebroditi strah od većih

VELIKE PJEŠČANE PLAŽE

Australske plaže uživo izgledaju predivno kao i na slikama, ako ne i ljepše! Velike su i pješčane. Ne trebate se brinuti da ćete stati na nekakav kamenčić ni nositi sandale za more. No, osim što su lijepe, mogu biti i opasne. Struje su uistinu jake, te nije preporučljivo odlaziti u dublje gdje ne možete dotaknuti morsko tlo nogama. Valovi su jaki, te čak ako ste i vrlo dobar plivač, valovi vas mogu odnijeti. Velike gradske plaže uvijek nadziru spasioci te ako vremenski uvjeti nisu pogodni za kupanje, ako se opasno kupati zbog meduza ili ako ste se previše udaljili od obale, oni će vas na to upozoriti. Možete zamisliti moje iznenađenje kada sam otišla na plažu i htjela se rashladiti u oceanu, a spasioc je na razglas upozorio roditelje da maknu svoju djecu iz mora i da, ako se netko želi kupati, ulazi na svoju odgovornost zbog velikog broja meduza taj dan. Moram li reći da se taj dan nisam okupala?

Osim meduza i morskih pasa, sunce je druga opasna stvar na australskim plažama (i općenito u Australiji). Na plažama nema hlada, a ljetne temperature su vrlo visoke i sunce je veoma opasno (obavezno se namazati sa 50+ zaštitnim faktorom, pa čak i zimi, ukoliko znate da ćete provesti puno vremena na otvorenom). Često je vani jako vruće, a temperatura oceana je hladnija od temperature Jadranskog mora ljeti, no što se nalazite sjevernije i bliže ekvatoru, to je temperatura mora (a i zraka) toplija.

Australske plaže su predivne, ali ipak je potrebna doza opreza, stoga ja preferiram manje uvale gdje su slabije struje i manji valovi. Ali za ljubitelje surfanja i valova, australske plaže su raj na zemlji!

The post I WOKE UP IN DOWN UNDER appeared first on I WOKE UP IN DOWN UNDER.