I WOKE UP IN DOWN UNDER

Uncategorised / 23 prosinca, 2021

BOŽIĆ I NOVA GODINA U AUSTRALIJI

Svi su čuli priče o vrućem ljetnom Božiću i Novoj Godini u Australiji. Kao netko tko je odrastao na sjevernoj polutci gdje Božić i Nova Godina uvijek padaju zimi, velika mi je želja bila iskusiti ljetni Božić i proslaviti Novu Godinu bez kaputa.

Lani sam po prvi puta iskusila Božić i Novu Godinu u Australiji te mogu reći da je to jedan sasvim drukčiji doživljaj nego Božić u Europi.

BOŽIĆNI DUH

Iako ne volim zimu i hladnoću, uvijek bi me obradovali ukrasi i lampice u božićno vrijeme. Obožavala sam se šetati rasvijetljenim gradskim ulicama i jesti fritule i kuhanu hranu na Adventu. Voljela sam taj osjećaj Božića u zraku. Ovdje se tako nešto ne može osjetiti – ne postoje blagdanske kućice, ne prodaje se kuhana hrana i nema klizališta (što je i razumljivo s obzirom na visoke ljetne temperature). Gradovi su okićeni, ali ni približno poput europskih gradova. Božićno drvce se može vidjeti u mnogim dućanima i firmama, a dućani nude razne popuste i poklon pakete.

Božić je odavno postao jako komercijaliziran diljem svijeta, no ovdje se to posebno osjeti. To je vrijeme slavlja i kupnje poklona. Shopping centri vrve ljudima, a slavlja su organizirana u mnogim restoranima, barovima i noćnim klubovima. Svi vole Božić, nebitno jesu li katolici, ateisti ili pripadnici drugih religija, pa tako možete vidjeti pokrivenu djevojku muslimanku kako slika azijsku obitelj sa Djedom Božićnjakom kraj sanjki i snjegovića. Naravno, nemam ništa protiv prihvaćanja drugih običaja i suživota sa različitim religijama i narodima, no ta mi se scena urezala u pamćenje kao izrazito neobična jer takvo što nećete vidjeti u Hrvatskoj. Posebno mi je bilo smiješno vidjeti asocijaciju Božića sa snijegom i sanjkama iako snježni Božić nikada nećete doživjeti u Australiji.

O tome da su Australci pomalo željni iskusiti hladni Božić svjedoči tradicija koja je postala popularna zadnjih nekoliko godina, a to je proslava Božića u srpnju (Christmas in July). Božić se i dalje slavi 25.12., no za one koji su željni iskusiti hladniji Božić, mnogi barovi i restorani nude događaje gdje možete ‘proslaviti’ Božić u srpnju. Ah, kakve sve marketinške trikove neće izmisliti samo kako bi se trošio novac?

Početkom prosinca mnogi ukrašavaju svoje kuće i vrtove te ponekad dekoracije izgledaju poput onih u američkim božićnim filmovima. Primjerice, u Sydneyju postoji nekoliko ulica gdje su sve kuće u nizu ukrašene s lampicama, sanjkama, jaslicama i ostalim božićnim ukrasima. To zaista izgleda kao nešto što sam dosad vidjela samo u američkim filmovima!

BOŽIĆ NA PLAŽI

Budući da ovdje Božić i Nova Godina padaju ljeti, mnoge firme se zatvaraju u razdoblju od sredine ili kraja prosinca pa do početka siječnja (najčešće između 20.12.-10.1.), a radnici odlaze na godišnji odmor. To je vrijeme kada većina ljudi želi iskoristiti svoj godišnji, poput srpnja i kolovoza u Hrvatskoj i ostatku Europe. Prije zatvaranja i godišnjih odmora, većina firmi organizira Božićnu zabavu za svoje zaposlenike u jednom od restorana ili barova.

Australci Božić provode sa obitelji i prijateljima kod kuće, u restoranu na ručku ili večeri ili na plaži. Nakon Božića, 26.12. slavi se ”Boxing Day” kada su se u prošlosti davali pokloni siromašnima, no danas obilježava početak Božićne rasprodaje.

Ja sam prošli Badnjak provela na plaži i bilo je to jako lijepo iskustvo, no nisam imala osjećaj da dolazi Božić, već kao da je to samo jedan u nizu ljetnih dana. Možda jer Božić asociram sa hladnoćom, toplinom doma i Adventom, a ne s plažom. Jednom sam ušla u dućan i vidjela izložene Božićne poklone i ukrase i pomislila da je čudno što je to izloženo tijekom ljeta, a onda sam se sjetila da je Božić ovdje ljeti! Kao što vidite, još uvijek se nisam u potpunosti privikla na Božić uz ljetne vrućine!

NOVA GODINA I SPEKTAKULARNI VATROMET

Oduvijek sam sanjala o proslavi Nove Godine bez smrzavanja i nošenja kaputa. I mogu reći da je odličan osjećaj kada se ne moraš brinuti hoće li ti u odabranoj novogodišnjoj kombinaciji biti prehladno ili kada ne osjećaš hladnoću kako ti nagriza obraze dok gledaš vatromet.

A zbog vremenske zone u kojoj se nalazi, Australija je jedna od prvih zemalja u svijetu koja slavi ulazak u novu godinu, čak 10 sati prije Hrvatske i ostalih srednjoeuropskih zemalja. Vatromet u Sydneyju je jedan od najpoznatijih na svijetu, a o tome govori činjenica da je 1.6 milijuna ljudi uživo pratilo vatromet u novogodišnjoj noći 2020. (prije početka pandemije). To je sve australsku vladu koštalo 6.5 milijuna dolara, a karte za brodove, barove i restorane sa pogledom na luku i vatromet dostižu i do 1000 dolara po osobi. Pretjerano skupo, zar ne? Naravno, uvijek možete otići u jedan od parkova ili ostalih mjesta s pogledom na luku odakle je pogled besplatan, no da biste uhvatili mjesto morate biti spremni doći najmanje nekoliko sati ranije (barem je tako bilo prije koronavirus pandemije).

Jeli vatromet uistinu toliko veličanstven uživo? Definitivno je! To je najljepši vatromet koji sam dosad vidjela, a osjećaj kada stojiš ispod svih tih raznobojnih svijetla na nebu je neopisiv!

Božić i Nova Godina u Australiji je svakako zanimljivo i u potpunosti drugačije iskustvo od božićnih blagdana na sjevernoj polutci, iako moram priznati da mi ponekad fali hladni Božić, božićni sajmovi i kuhana hrana. No, ukoliko nikada niste iskusili Božićne blagdane na +30, a pruži vam se prilika, definitivno bih to preporučila kao jedno zanimljivo iskustvo i potpuno drukčiji doživljaj Božića!

/ 16 prosinca, 2021

AUSTRALIJA I KORONAVIRUS

O Australiji, njezinim striktnim kovid mjerama i jednoj od najstrožih graničnih politika na svijetu ste zasigurno čuli. No, što je od svega toga istina i kako je to živjeti u Australiji u doba koronavirus pandemije?

Ja sam se preselila u Australiju neposredno prije početka pandemije, tako da ne mogu usporediti život u Australiji prije i nakon pojave koronavirusa. Australiju inače nazivaju ”nanny state” zbog vrlo strogih pravila i velikih kazni ukoliko se prekrše ta pravila. Od strogih ograničenja brzine na cestama do ograničenja u kupnji i ispijanju alkohola, Australija ima pravila za (gotovo) sve. Ovaj strog režim je posebice došao do izražaja tijekom pandemije koronavirusa.

ZATVORENE GRANICE

U usporedbi sa drugim zemljama i tamošnjim brzim širenjem korone, možemo reći da je Australija (bar zasad) jedna od najsigurnijih zemalja na svijetu za život u doba pandemije. Tome, naravno, pridonosi činjenica da je Australija otok, pa kad je u ožujku 2020. zatvorila svoje granice, nitko osim njenih državljana nije smio ući u zemlju. Pri ulasku u zemlju je bila obavezna dvotjedna karantena u hotelu čije su troškove državljani morali snositi sami. (Oko 3000$ za dvotjednu karantenu u hotelu u Sydneyju). Putnici su uglavnom bili smješteni u hotele sa četiri ili pet zvjezdica, no uvjeti karantene su često bili kontroverzna tema pošto se u većini hotela nisu mogli otvoriti prozori, a i gosti su se žalili na kvalitetu hrane. Više od 40 000 Australaca je ostalo ‘zarobljeno’ izvan Australije pošto su zbog ograničenja broja dopuštenih ulazaka u zemlju (tjedno je 3000 ljudi moglo ući u zemlju) čekali na red za ulazak mjesecima.

Državljani koju su htjeli napustiti zemlju su za to morali imati valjan razlog (posao u inozemstvu, bolest ili smrt člana obitelji i slično) i tražiti dopuštenje za izlazak iz zemlje od države. Nakon 18 mjeseci zatvorenih granica, od 1.11.2021. cijepljeni Australci mogu slobodno putovati izvan Australije i pri povratku ići u trodnevnu samoizolaciju kod kuće, dok necijepljeni Australci još uvijek moraju tražiti dopuštenje za izlazak iz zemlje i za to imati valjan razlog. Od 15.12.2021. oni koji posjeduju određene australske vize mogu ući u zemlju, no turistički posjeti još uvijek nisu dopušteni.

Osim što je Australija u ožujku 2020.zatvorila vanjske granice, također je zatvorila i neke unutarnje granice. Tako primjerice trenutno ne možete putovati iz Sydneyja u Perth, a ukoliko niste cijepljeni ne možete posjetiti savezne države Queensland, Sjeverni teritorij i Južnu Australiju. Tisuće Australaca mjesecima nisu vidjeli svoju obitelj ili prijatelje ukoliko žive u različitim saveznim državama.

STROGI REŽIM LOCKDOWNA

1 slučaj? Lockdown! Da, dobro ste pročitali. Jedna zaražena osoba je u Australiji dovoljna da grad od milijun ljudi pošalje u lockdown. 10 zaraženih osoba? Situacija je već izvan kontrole. Australija koronavirus shvaća vrlo ozbiljno, a najbolji primjer za to je Melbourne, grad koji je proveo najviše vremena na svijetu u lockdownu, čak 245 dana u godini! Mjere tijekom lockdowna su bile jako oštre, pa je tako primjerice bilo dopušteno kretanje samo unutar 5 km od kuće, posjete su bile zabranjene, za putovanja izvan 5km su bile potrebne propusnice, maske su bile obavezne i na otvorenom prostoru, a kazne su dosezale i do 11000$. Organizirani protesti nisu bili dopušteni te je vlada slala policiju i vojsku na ulice kako bi spriječili ljude da dođu na protest. Mnogi koji su sudjelovali u protestima su bili kažnjeni.

Australski mediji su imali jako veliki utjecaj u širenju straha i panike među ljudima. Od početka pandemije, a posebice tijekom lockdowna, svakodnevno su jedine vijesti bile broj novozaraženih i umrlih osoba, cijepljenje, zatvaranje unutarnjih granica, mjesta koja su zaraženi ljudi posjetili, utjecaj koronavirusa na ekonomiju i vijesti o koronavirus krizi u Europi i SAD-u.

Sve je to ostavilo posljedice na psihičko stanje ljudi, a posebice mladih, pa je tako svaki peti Australac iskusio anksioznost ili depresiju.

SVAKODNEVNI ŽIVOT I KOVID POTVRDE

U Australiji je trenutno cijepljeno ukupno 83% stanovništva. Teritorij australskog glavnog grada ima najveću procijepljenost od 95%, a slijede ga savezne države Novi Južni Wales i Viktorija sa 93% i 91%. Cijepljenje je teklo relativno sporo do lipnja 2021.kada su dva najveća grada, Sydney i Melbourne ušli u višemjesečni lockdown. Vlada je popustila lockdown tek kada je procijepljenost u tim državama dosegla 80%.

Trenutno je u nekim saveznim državama kovid potvrda potrebna za ulazak na sva mjesta, osim u supermarket, poštu i banku. Dakle, ukoliko niste cijepljeni, trenutno ne možete otići u dućan odjeće ili na večeru u restoran. Cijepljenje je obavezno za neka zanimanja poput zdravstvenih djelatnika, nastavnika, policijskih službenika, socijalnih radnika i građevinara.

O tome kako izgleda svakodnevni život u Australiji trenutno uvelike ovisi u kojoj se saveznoj državi nalazite i u kojem dijelu te države. Ruralni dijelovi su se generalno susreli sa manje restrikcija i život ondje teče više-manje normalno. Također, život se odvijao relativno normalno u nekim saveznim državama u kojima nije zabilježeno puno koronavirus slučajeva. Dok je pola Europe bilo u nekom obliku lockdowna kroz 2020., u velikom dijelu Australije je sve bilo otvoreno. No ipak dva najveća grada, Sydney i Melbourne su često bili pod nekakvim oblikom restrikcija.

Ja se cijelo ovo vrijeme nalazim u Sydneyju i koronavirus je uvelike utjecao na svakodnevni život. Primjerice, velika većina ljudi radi od kuće od početka pandemije, rad noćnih klubova, velika okupljanja i koncerti su tek odnedavno dopušteni, a cijelu zimu (od lipnja do listopada) smo proveli u vrlo strogom lockdownu. Od početka pandemije, putovanja su bila ograničena, a rad barova i restorana je bio dopušten sa smanjenim kapacitetom. Za ulazak na sva mjesta, pa i u supermarket, treba se ‘čekirati’ koristeći aplikaciju na mobitelu. Necijepljenima nije bio dopušten ulazak nigdje osim u supermarkete od kraja lockdowna (11.10.2021. do 15.12.2021.) kada je vlada odlučila popustiti mjere za svih.

Iako je procijepljenost u Australiji visoka, nova varijanta omikron se trenutno brzo širi. Živimo u jako nepredvidivim vremenima, pa iako je u Sydneyju po prvi put od početka pandemije sve otvoreno, to se brzo može promijeniti. Istina je da Australija nije zabilježila ni približno velik broj koronavirus slučajeva kao primjerice Europa i da je život u većini zemlje tekao koliko-toliko normalno, no Australci su poznati po rigoroznim mjerama i pravilima. Često mjere koje se donesu danas vrijede već od sutra, pa je život sa konstantnom strepnjom i anksioznošću postao svakodnevnica za milijune ljudi.

/ 12 studenoga, 2021

KULTUROLOŠKE RAZLIKE IZMEĐU HRVATSKE I AUSTRALIJE

Preseljenje u drugu zemlju često znači navikavanje na drugu kulturu i drukčiji način života. Na to sam, naravno, bila spremna kada sam se odlučila na preseljenje u Australiju. Međutim, moram priznati da sam nekada ostala iznenađena koliko su neke stvari o kojima nikada nisam razmišljala drukčije ili koliko mi fale neke male stvari od doma. Život u drugoj zemlji me zasigurno naučio bolje spoznati moju (hrvatsku) kulturu, cijeniti male stvari i upoznati sebe. Pa, koje su to najveće razlike između života u Hrvatskoj i Australiji?

INDIVIDUALIZAM VS.KOLEKTIVIZAM

Za razliku od hrvatskog društva gdje su prijatelji i obitelj jako bitan dio života, australsko društvo je dosta individualistički nastrojeno. Premda su Australci pretežno prijateljskog duha i rado će popričati s vama, teško da će vas lako prihvatiti u svoj krug prijatelja. Prijateljski odnosi nemaju toliko čvrsto i dubinsko značenje kao u hrvatskoj kulturi te je sasvim je normalno da se prijatelji ili obitelj vide svakih par mjeseci kada se ode na piće ili večeru.

Ako vas pozovu na zabavu kod sebe doma, od vas se očekuje da ćete donijeti piće i hranu sa sobom (često naglašeno byo – bring your own booze). Jednom sam bila na rođendanskoj zabavi gdje je slavljenik (koji nije Australac) kupio sam hranu za goste, a jedna Australka mi je rekla da joj je to prvi put u životu da je došla na rođendansku zabavu na kojoj ima hrane. Čak mi je rekla da je u Australiji prihvatljivo ako dođete na rođendansku zabavu bez poklona! Zamislite da se u Hrvatskoj pojavite u gostima bez keksa i kave! I da morate još sami donijeti hranu koju ćete jesti! Ako izađete s prijateljima u bar ili restoran, očekuje se da svatko plaća svoj račun.

Kada djeca napune 18 godina, nije neuobičajeno da roditelji traže od djece da im plaćaju stanarinu ukoliko odluče ostati živjeti s njima. Od djece se već u mladim danima traži doza samostalnosti, pa tako nerijetko možete vidjeti četrnaestogodišnjake koji uz školu i rade (part-time job). U većini australskih država ne postoji minimalna dob kada djeca mogu raditi povremeno (casual) ili na pola radnog vremena (part-time), međutim ako su djeca mlađa od 14 godina potrebno je pismeno dopuštenje roditelja. Meni je isprva bilo jako čudno vidjeti da djeca rade za vrijeme školske godine, a ne samo tijekom praznika. Većina Australaca radi uz studij te sami otplaćuju školarinu uz pomoć studentskih kredita o čemu sam više pisala u ovome postu.

LIVE TO WORK OR WORK TO LIVE?

Australci imaju anglosaksonski pogled na život gdje se na nedostatak ambicija i natjecateljskog duha gleda negativno te se veliki fokus stavlja na posao i napredovanje u karijeri. Dok se u hrvatskoj kulturi na posao gleda kao na nešto što nam donosi sredstva potrebna za život, a veliku važnost čine obiteljski i društveni odnosi, većini je Australaca posao jako bitna stvar u životu. Nije neobično da u uredu ostanu raditi i nakon radnoga vremena ili nakon odlaska iz ureda rade i od doma ukoliko je to potrebno (ne, to najčešće nije dodatno plaćeno). Australci zasigurno nisu toliko veliki radoholičari kao Japanci, no ipak, na posao se gleda ozbiljno, a trud i rad se nagrađuju. Nema odlaska kući deset minuta prije radnoga vremena ili (ne)rada kao u našim državnim firmama ili referadama fakulteta. Jasno je kada se radi, a kada uživa.

PESIMIZAM VS.OPTIMIZAM

Hrvati su pesimističan narod. Dok nisam provela neko vrijeme vani, nisam ni shvaćala koliko je negativan način razmišljanja rasprostranjen u hrvatskom društvu. Često možemo čuti kukanje od obitelji, prijatelja i kolega, kako je sve loše i ništa ne valja. Sa televizije svakodnevno čujemo negativne vijesti, slušamo o lošoj ekonomiji, korupciji i o ostalim problemima o kojima se priča još od Domovinskog rata i nastanka države. Ako netko ima nekakvu ideju, bilo poslovnu ili drukčijeg tipa, često će naići na osudu okoline. Koliko ste puta čuli nešto slično poput: ”a što ćeš s tim?” ili ”što će ti to?”. U Australiji će se svaka ideja, pa i ona glupa, razmotriti. Poduzetnički duh se jako cijeni te ukoliko imate neku ideju, kakva god ona bila, ljudi vas neće obeshrabrivati i čudno gledati.

Primjerice, ukoliko na predavanju na fakultetu iznesete mišljenje ili ideju koja je potpuno suprotna mišljenju profesora, oni će sagledati vašu stranu i čak vas pohvaliti za dobro kritičko razmišljanje. To je velika suprotnost naspram mog osobnog iskustva tijekom studiranja u Hrvatskoj gdje si kod pojedinih profesora morao dobro promisliti prije negoli ćeš izreći svoje mišljenje koje nije u skladu s njihovim razmišljanjima. Za razliku od hrvatskih vijesti na televiziji, australske vijesti su puno optimističnijeg duha. Često se može čuti kako australska ekonomija cvijeta, Australija je jedna od najboljih zemalja za život, Australija se najbolje suočila sa korona virusom itd. Mislite li da je stvarno sve uistinu tako? Naravno da nije, i ovdje postoji korupcija, nezaposlenost i siromaštvo, no za razliku od nas Hrvata koji smo često kritični prema sebi samima i svemu oko nas, Australci se fokusiraju na pozitivne strane, a u nekim slučajevima prikazuju puno bolju sliku na televiziji nego što to uistinu jest.

CUSTOMER SERVICE

Znate li ono kad morate obaviti nekakve pretrage u bolnici, a tamo vas dočeka vidno frustrirana medicinska sestra? Ili kada morate nešto obaviti u jednoj od državnih službi pa vam uvijek fali taj jedan papir ili vas dočeka pauza? Svaki Hrvat je zasigurno više puta doživio ovakve situacije koja zahtijevaju određenu dozu samokontrole i strpljenja. U Australiji ćete rijetko doživjeti nešto slično. Ukoliko zovete doktoricu, netko će se i javiti na telefon, medicinske sestre u bolnici neće pokazati svoje loše raspoloženje, a većina stvari u državnim službama se može obaviti online ili preko telefona. Dobra usluga (customer service) i profesionalnost jedna je od bitnih karakteristika australskoga društva.

Ukoliko idete u dućan, kod doktora ili vas netko nazove na telefon, srdačno će vas pitati ”hi, how are you?” Iako lijepo zvuči, njih ni najmanje ne zanima kako ste vi zapravo, a jedini odgovor koji se od vas očekuje je ”good” ili ”not bad”. Također, možete i jednostavno ne odgovoriti na to pitanje jer to često samo pozdrav. Ukoliko netko treba nekakvu uslugu od vas prvo će vas pitati kako ste, pa tek onda prijeći na stvar. Osobno, to nekada može biti i malo odbojno jer znate da vas to pitaju iz lažne pristojnosti, a ne jer ih to uistinu interesira. Ovo je vjerojatno vrlo individualno i ovisi od osobe do osobe, pa će tako nekima ovaj običaj biti drag, a drugi će ga smatrati čudnim ili čak površnim.

RANI VS. KASNI NAČIN ŽIVOTA

Za ranoranioce, Australija je idealna zemlja. Za one koji su noćne ptice poput mene, ne tako idealna. Ovdje se sve događa rano. Pozvani ste na zabavu? Vjerojatno počinje u šest popodne. Idete van na večeru? Većina restorana se zatvara oko devet ili deset navečer te ne primaju narudžbe iza osam i trideset ili devet navečer. Jednom sam otišla na večeru u restoran u devet navečer i ostala gladna jer su već zatvorili kuhinju. Ono što vas može prevariti je to što je na Google kartama radno vrijeme restorana prikazano do jedanaest ili ponoći iz razloga što do tada poslužuju pića, no kuhinja se zatvara par sati ranije.

Ako idete u noćni izlazak, u klubove se izlazi već u jedanaest navečer ili ponoć. Većina klubova se zatvara u tri ili maksimalno četiri ujutro. Ukoliko planirate ići u popodnevni shopping, zaboravite na to! Dućani se zatvaraju u pet popodne! (Da, i vikendom). Četvrtak je jedini dan u tjednu kada dućani rade duže, uglavnom do sedam ili osam navečer. Taj dan je poznat kao ”late night shopping”, iako mi je to čak malo i smiješno s obzirom da nama ”late night shopping” znači da su dućani otvoreni do ponoći.

Ono što me najviše smeta je to što gotovo sve, pa i doktori, banke, dućani, pošta itd., rade od 9 ujutro do 5 popodne. Dakle, ako ste zaposleni i trebate otići kod doktora ili morate nešto obaviti, prisiljeni ste uzeti slobodan dan.

/ 22 rujna, 2021

KAKO SE ŽIVI U AUSTRALIJI?

Često možemo čuti kako je australski način života opušten i ležeran, a Australci prijateljski nastrojeni. Na prvu ruku, zvuči slično dalmatinskome načinu života. No, ipak životni stil u Australiji se dosta razlikuje od života u Hrvatskoj i ostalim zemljama Balkana. Tu se puno radi i karijera je jako bitan dio života. Nema dugog ispijanja kave po kafićima, a glavni obrok je večera. Ako vam prijatelj živi na drugom kraju grada, vrlo vjerojatno se nećete vidjeti mjesecima. No to vam je normalno jer vrlo vjerojatno ste i vi jako zauzeti.

WORK-LIFE (IM)BALANCE

Radno vrijeme u većini firmi u Australiji je od 9 ujutro do 5 popodne. U većim gradovima poput Sydneyja ili Melbourna, nije neobično da potrošite jedan sat ili više na putovanje do posla. To često znači da se morate dići vrlo rano ujutro te isto tako da ćete doći kući kasno navečer. Pošto većinu dana provedete na poslu i putovanju do posla, ne ostane vam baš puno slobodnog vremena preko tjedna. Pojam odlaska na kave i sjedenja u kafiću satima ne postoji. Većina ljudi radi preko tjedna te izlazi samo vikendom. Petkom se ostaje u gradu na piću (after-work drinks), a happy hour (snižene cijene pića) je uglavnom od 3 popodne do 7 navečer. Australija nudi razne poslovne prilike, no morate biti spremni i puno raditi. Australsko društvo je dosta orijentirano na posao i novac, te je socijaliziranje s prijateljima ili odlazak na piće preko tjedna više iznimka nego pravilo.

Preko vikenda ili kada imaju slobodnog vremena, Australci vole provoditi vrijeme na otvorenom (što je i razumljivo s obzirom da je većinu godine lijepo vrijeme). Plaže i prostrani parkovi su često puni posjetitelja. Fitness i treniranje je također bitan dio njihovog načina života pa ćete tako naići na sprave za vježbanje u parkovima (outdoor gyms) i ljude koji vježbaju kraj plaže u svako doba dana.

DINNER IS READY

Budući da je večer dio dana koji se najviše provodi doma, večera je glavno jelo, a večera se uglavnom između 6 i 7 navečer. Za ručak se uglavnom pojede nešto brzinski, popust sendviča, brzo pripremljenih smrznutih jela ili salata koje možete kupiti u supermarketima (prema osobnom mišljenju, nisu baš najbolje kvalitete). Vikendom je popularan brunch (kombinirani kasni doručak i ručak, najčešće između 11 ujutro i 2 popodne) koji se servira s nekim alkoholnim pićem. Često možete vidjeti ponude restorana i barova koji nude pakete jela s neograničenim ili jeftinim pićima između 11 i 2. Piti u 11 ujutro? Australcima je to sasvim normalno…

AUSTRALIAN DREAM

Australci su opsjednuti posjedovanjem nekretnine. Kada kažem opsjednuti, to mislim u pravom smislu riječi. Gotovo svaki tjedan na vijestima možete čuti kako se govori o porastu cijena nekretnina. Svakodnevni razgovori se često svode na vrijednost nekretnina i kupnju kuće. Australski san je uvjerenje da posjedovanje nekretnine može dovesti do boljeg života i izraz je uspjeha i sigurnosti. Prema tome, san gotovo svakog Australca je kupnja kuće (što veće to bolje) te za to štede čim počnu raditi. Ironija je da je kupnja vlastite nekretnine svake godine sve nedostupnija pošto cijene nekretnina rastu iz dana u dan. Samo od početka ove godine, cijene su porasle za 15%, a tijekom 2020. prosječna cijena nekretnine je porasla za 103,400$ što je skoro 2000$ tjedno! Sve više mladih Australaca si ne može priuštiti kupnju nekretnine, posebice u Sydneyju ili Melbournu. Prosječna cijena kuće u Sydneyu je trenutno 1,410,133$ (da, milijun, dobro ste pročitali). Za usporedbu, prosječna godišnja bruto plaća u saveznoj državi New South Wales gdje se nalazi Sydney je 85000$ (oko 5500$ mjesečno neto).

Australija / 4 rujna, 2021

Nakon šesnaestak sati leta, probudila sam se iz slabog sna. Nije mi više bilo ni do spavanja, ni do gledanja filmova, ni slušanja muzike. Samo sam se htjela rastegnuti ko čovjek ili ispružiti na krevetu (ah, da mi je putovati u business klasi). Pogledala sam kroz prozor i vidjela pustinju. Dobro, to znači da smo konačno u Australiji, pomislila sam. A onda sam pogledala na kartu u avionu koja pokazuje gdje se trenutno nalazimo i shvatila da imamo još najmanje tri sata leta do Sydneya…Ništa, idem natrag probati spavati…

Kad je avion napokon dotaknuo australsko tlo i kada sam osjetila topli ljetni zrak u veljači, shvatila sam da je Australija drukčija od svega što sam zamišljala.

NIZOVI KUĆA

Ulica u Australiji — _{Tipična ulica u Australiji}

Australski gradovi su puno rasprostranjeniji i manje gusto naseljeni od europskih gradova. Budući da je Australija prostrana i nemaju problema s manjkom prostora, većina Australaca živi u kućama. Ono što me iznenadilo je veličina njihovih kuća – australske kuće su najveće na svijetu! Prosječna veličina kuće 2020. je bila 235 m²! Ponekad me njihove ulice podsjećaju na američka predgrađa kakva vidimo u filmovima. Prva stvar koju sam primijetila iz aviona prije nego li smo sletjeli na aerodrom u Sydneyju su bili nizovi i nizovi kuća. Budući da sam prije preseljenja u Australiju provela nekoliko mjeseci u Engleskoj, Sydney sam zamišljala kao nešto slično Londonu, samo na australski način. Haha, gadno sam se prevarila!

SYDNEY ILI HONG KONG?

Šetajući centrom Sydneya, primijetila sam more Azijata oko sebe, posebice Kineza. U jednom trenutku sam se osjećala kao da se nalazim u Hong Kongu. Hm, da nisam slučajno završila u krivoj državi? Znala sam da je Australija multikulturalna zemlja, ali nisam očekivala toliki broj Azijata. Uz China Town koji se nalazi u centru grada, postoje kvartovi u kojima žive sami Azijati – Korejanci, Kinezi, Vijetnamci. I ako zađeš tamo, vrlo je velika mogućnost da nećeš naići na jelovnik na engleskom jeziku u restoranu, a i upitno je koliko će konobar pričati engleski! Mandarinski jezik je ovdje bitan i znanje istoga je često korisno i traženo u nekim oglasima za posao.

AUSTRALSKI ŽOHARI

Zamislite ovu situaciju – uživate u šetnji u ugodnoj toploj ljetnoj noći, pogledate na pod i vidite insekte kako gmižu po podu, svuda oko vas!! Ti insekti su australski žohari, koji mogu narasti i do veličine prsta i mogu skakati (da, nažalost, doživjela sam to traumatično iskustvo). Često ih možete naći po kućama, posebice u kupaonicama, gdje se najvjerojatnije provuku kroz sifone i vodovodne cijevi. Jednom sam naišla na jednoga u tuš kabini…Srećom, zimi ih nema jer im je prehladno. Dakle, treba ih samo istrpiti ljeti…

PAUCI

Svi smo čuli priče o australskim paucima, i voljela bih reći da su mit, ali nažalost nisu. Pauci su ovdje posvuda. Iako izgledaju veliko, većina ih je bezopasna, no postoje i otrovne vrste. Kao netko tko se užasava paukova, možete zamisliti kako se nosim s paucima…No dobro, Australija mi je pomogla prebroditi strah od manjih paukova… Nisam sigurna da ću ikada uspjeti prebroditi strah od većih

VELIKE PJEŠČANE PLAŽE

Australske plaže uživo izgledaju predivno kao i na slikama, ako ne i ljepše! Velike su i pješčane. Ne trebate se brinuti da ćete stati na nekakav kamenčić ni nositi sandale za more. No, osim što su lijepe, mogu biti i opasne. Struje su uistinu jake, te nije preporučljivo odlaziti u dublje gdje ne možete dotaknuti morsko tlo nogama. Valovi su jaki, te čak ako ste i vrlo dobar plivač, valovi vas mogu odnijeti. Velike gradske plaže uvijek nadziru spasioci te ako vremenski uvjeti nisu pogodni za kupanje, ako se opasno kupati zbog meduza ili ako ste se previše udaljili od obale, oni će vas na to upozoriti. Možete zamisliti moje iznenađenje kada sam otišla na plažu i htjela se rashladiti u oceanu, a spasioc je na razglas upozorio roditelje da maknu svoju djecu iz mora i da, ako se netko želi kupati, ulazi na svoju odgovornost zbog velikog broja meduza taj dan. Moram li reći da se taj dan nisam okupala?

Osim meduza i morskih pasa, sunce je druga opasna stvar na australskim plažama (i općenito u Australiji). Na plažama nema hlada, a ljetne temperature su vrlo visoke i sunce je veoma opasno (obavezno se namazati sa 50+ zaštitnim faktorom, pa čak i zimi, ukoliko znate da ćete provesti puno vremena na otvorenom). Često je vani jako vruće, a temperatura oceana je hladnija od temperature Jadranskog mora ljeti, no što se nalazite sjevernije i bliže ekvatoru, to je temperatura mora (a i zraka) toplija.

Australske plaže su predivne, ali ipak je potrebna doza opreza, stoga ja preferiram manje uvale gdje su slabije struje i manji valovi. Ali za ljubitelje surfanja i valova, australske plaže su raj na zemlji!