SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA U AUSTRALIJI

U Australiji trenutno postoji 39 sveučilišta, a od toga se 7 nalaze na listi 100 najboljih sveučilišta na svijetu. Australski sustav visokog obrazovanja se dijeli na višu školu (associate degree), preddiplomski studij, diplomski studij i doktorat.

Associate degree ili viša škola je studij u trajanju od dvije godine i najniži je stupanj visokog obrazovanja. Ovakav tip studija je većinom ponuđen na koledžima i samo ponekim sveučilištima, a fokusiran je na praksu i pripremu studenata za tržište rada u odabranom zanimanju.

Preddiplomski studij u principu traje tri godine, no postoje i studiji koji traju četiri, pet ili čak šest godina. To su većinom dvopredmetni studiji (double degrees), gdje nakon završetka studija imate dvije diplome, primjerice diplomu iz prava i inženjerstva (Bachelor of Law/Bachelor of Engineering), što znači da možete raditi i kao pravnik i kao inženjer. Većina studenata u Australiji odlazi samo na preddiplomski studij jer ste nakon preddiplomskog studija u potpunosti kvalificirani za početak karijere. Meni je u početku bilo čudno kada bih rekla Australcima da sam na diplomskom studiju, a oni bi na to pozitivno reagirali i pohvalili me jer se u Hrvatskoj većina studenata odlučuje ići na diplomski studij i na to se ne gleda kao nešto posebno.

Nakon završetka preddiplomskog studija, studenti koji žele mogu upisati Honours, što je zapravo jedna dodatna godina u kojoj vrše istraživanje o nekoj temi iz područja studija i pišu rad. Većina preddiplomskih studija ne zahtjeva obavezno pisanje završnog rada, već diplomu steknete kada ste položili sve predmete, tako da je Honours dobra opcija za studente koji žele vršiti neko istraživanje, raditi kao asistent na sveučilištu ili upisati doktorat. 

Diplomski studij u Australiji traje jednu ili dvije godine i uglavnom je fokusiran na specijaliziranje u području u kojem radite. Primjerice, ukoliko ste završili preddiplomski studij psihologije, no izričito vas zanima obrazovna psihologija ili psihologija djece i želite se daljnje u tome specijalizirati, upisati ćete diplomski studij. Često je uvjet za upis diplomskog studija radno iskustvo u području u kojem se želite specijalizirati, primjerice da imate 2-3 godine radnog iskustva kao psiholog. To pravilo ne vrijedi za sve diplomske studije i uistinu ovisi o području studija koje vas zanima. Osim proširenja znanja, diplomski studij se često upisuje ukoliko želite promijeniti karijeru. Studirali ste ekonomiju na preddiplomskom studiju, no onda ste shvatili da vam se ipak ne sviđa raditi kao ekonomist i želite postati grafički dizajner? Možete upisati diplomski studij iz grafičkog dizajna i postati grafički dizajner. Meni se jako sviđa ta fleksibilnost i to što u većini slučajeva možete bez problema promijeniti karijeru ako ste shvatili da ono što ste odlučili studirati sa 18 godina nije za vas. 

Diplomski studiji se dijele na Masters by coursework i Masters by research. Masters by coursework je klasičan diplomski studij  gdje slušate kolegije i kada položite kolegije, dodijeljena vam je diploma. Većina diplomskih studija ne zahtijeva obavezno pisanje diplomskog rada, no nude tu opciju ukoliko želite pisati rad. Masters by research je više usredotočen na istraživanje i pisanje obaveznog diplomskog rada pa ako vas zanima rad u akademiji, onda je to dobar izbor. 

Ukoliko želite nastaviti obrazovanje nakon preddiplomskog studija, no ne želite ići na diplomski studij, sveučilišta nude opcije poput Graduate Certificate i Graduate Diploma. Graduate Certificate vam nudi opciju slušanja samo nekolicine kolegija sa diplomskog studija i traje 6 mjeseci. Graduate Diploma traje godinu dana i nudi vam opciju slušanja većeg broja kolegija sa odabranog diplomskog studija.

Osim preddiplomskih i diplomskih studija, postoje i integrirani studiji. To je većinom studij medicine, dentalne medicine i farmacije. Integrirani studij traje pet ili šest godina i nakon završetka studija dobijete titulu magistra (npr.Bachelor of Pharmacy and Management/Master of Pharmacy Practice). 

FLEKSIBILNOST

Akademska godina u Australiji počinje krajem veljače ili početkom ožujka i traje do kraja studenog. Prvi semestar završava krajem lipnja, a drugi semestar počinje početkom ili sredinom kolovoza, tako da studenti imaju 4-5 tjedana zimskih praznika. Također postoji i mid-semester break koji traje tjedan dana oko Uskrsa i tjedan dana u listopadu. Nakon završetka predavanja, počinje STUVAC week (study vacation), tjedan dana kada studenti nemaju predavanja i mogu se pripremati za nadolazeći ispitni rok. Postoje dva ispitna roka i na ispit se može izaći dva puta.

Studenti slušaju 4 kolegija po semestru. Meni je to bilo veliko iznenađenje, budući da sam u Hrvatskoj kao dvopredmetni student imala po 10 kolegija u semestru. Studenti mogu birati kada će slušati predavanja, na primjer imate nekoliko ponuđenih opcija iz svakog kolegija i vi u sustavu izaberete koja vam najbolje odgovara. Niste jutarnji tip? Izabrat ćete predavanja popodne. Želite imati više slobodnih dana? Možete staviti sva predavanja u dva dana. Ovo me također jako iznenadilo jer u Hrvatskoj nisam imala ni približno takvu fleksibilnost već je moj raspored ovisio o rasporedu odjela i grupi u koju bi me profesori stavili. Mogućnost izbora vam dopušta da lakše uskladite obaveze izvan faksa, poput posla i kojekakvih drugih obaveza. 

Studijski programi također nude veliku fleksibilnost i različite opcije. Želite studirati pravo i fiziku ili računovodstvo i kineski jezik? To je moguće! Možete krojiti studij po vašoj mjeri i izabrati ono što vas interesira, makar su ti interesi u potpunosti različiti! Ne želite studirati full-time, već uz studiranje želite raditi? Možete studirati part-time sto znači da ćete imati samo dva kolegija po semestru!  A ako se osjećate preopterećeno sa 4 kolegija po semestru ili želite imati više slobodnog vremena za posao ili izvannastavne aktivnosti, možete odlučiti slušati samo 3 kolegija po semestru i produžiti vrijeme studiranja. Za neke kolegije također postoji opcija slušanja tijekom zimskih ili ljetnih praznika. Na primjer, ja sam jedan kolegij odslušala tijekom ljetnih praznika te si time malo rasteretila obaveze na faksu tijekom semestra.

Ovisno o studiju i kolegijima, ocjene se ne temelje uvijek samo na ispitima, već i na nekakvim projektima, seminarima ili praksi. Ja tijekom svog diplomskog studija nisam imala nijedan ispit, već su mi se sve ocjene temeljile na seminarima, istraživačkim radovima, projektima i praksi. U principu, diplomskoj studiji imaju manje ispita nego preddiplomski studiji no to uistinu ovisi o onome što studirate. Primjerice, ako studirate pravo, vjerojatno ćete imati više ispita nego netko tko studira dizajn. 

Iako sam imala 4 kolegija po semestru, često su mi oduzimali dosta vremena, jer svaki tjedan imate nekakve zadatke. U Hrvatskoj sam imala neke kolegije koji su zahtijevali konstantan rad, no za neke kolegije sam trebala zagrijati stolicu samo pred ispite, dok je u Australiji svaki kolegij zahtijevao konstantan rad.

Jedna od bitnih razlika koju bih istaknula između studiranja u Hrvatskoj i Australiji je odnos profesora i studenata. U Hrvatskoj je taj odnos jako formalan, dok je u Australiji veoma ležeran. Mnogi profesori, uz rad na fakultetu, rade u području koje predaju. Na primjer, profesor medicine radi kao doktor u bolnici ili profesor novinarstva radi kao novinar za radioteleviziju. Profesore se oslovljava sa njihovim imenom, a e-mailovi se pišu ležerno, bez korištenja formalnih izraza. Većina profesora će vam rado izaći u susret ukoliko iz opravdanih razloga niste stigli napisati rad na vrijeme ili niste bili u mogućnosti ispuniti neku drugu obavezu. Meni je isprva bilo čudno naviknuti se na ležeran i prijateljski odnos sa profesorima gdje će profesor popiti s vama kavu u pauzi tijekom predavanja, no moram priznati da je ta pozitivna i ohrabrujuća atmosfera jedna od najboljih stvari koju sam iskusila studirajući u inozemstvu. 

IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Osim različitih opcija studentskih programa, na sveučilištu postoje razna društva (Societies) u koje se možete učlaniti, upoznati druge studente, sudjelovati u različitim aktivnostima i steći nova znanja. Na sveučilištu na kojem sam ja studirala postoji preko 200 Societies, od onih vezanih uz studij poput Archaeology ili Business Society do religioznih i smiješnih, poput Dog Society ili Pokemon Society. Neka su uistinu korisna jer dovode poslodavce, nude program mentorstva i omogućuju vam da se povežete s ljudima koji rade u struci. Također možete postati predsjednik društva, event organizator, social media coordinator i slično, čime možete steći nove vještine i obogatiti životopis.

Osim raznih društava, sveučilišta organiziraju poslovne sajmove, radionice i događaje na kojima dovode domaće i strane poslodavce. To je izvrsna prilika za informiranje o tome kako dobiti posao u željenoj firmi, kako izgleda radni dan i kako izgleda selekcijski proces.

TROŠKOVI ŠKOLARINE

U Australiji školarine mogu biti jako visoke. Iz tog razloga, australska vlada omogućuje svojim državljanima dizanje studentskih kredita koje otplaćuju jednom kada počnu raditi i zarađivati dovoljnu svotu novaca. Trenutno ta svota novaca iznosi 47000AUD godišnje, što znači da ako zarađujete ispod 47000AUD godišnje, nećete plaćati ništa dok ne počnete zarađivati tu svotu. Za usporedbu, raspon plaća nakon završetka fakulteta se trenutno kreće između 50 000-75000AUD godišnje, ovisno o struci. Što vise zarađujete, to će vam država uzimati veći postotak od plaće za isplatu kredita. U prosjeku Australcima treba gotovo 10 godina da otplate studentski kredit. Osim studentskih kredita, australska vlada nudi limitirani broj mjesta za sufinanciranje studija, što znači da vlada plaća većinu školarine (oko 80%), a student plaća ostatak (između 3000AUD i 12000AUD godišnje, ovisno o fakultetu).

Australska vlada sufinancira samo određen broj smjerova, ponajviše na preddiplomskoj razini i samo nekolicinu na diplomskoj razini, tako da je pri odabiru fakulteta to bitno uzeti u obzir. Valja napomenuti da su ove opcije dostupne jedino australskim državljanima, tako da strani studenti u potpunosti moraju snositi troškove školovanja sami. Naravno, postoje razne stipendije koje su dostupne domaćim i stranim studentima, koje u potpunosti ili djelomično pokrivaju troškove školovanja. Neke od njih koje su dostupne hrvatskim državljanima možete pogledati ovdje. 

Cijene preddiplomskih studija se kreću između 20 000-50 000AUD po godini, a diplomskih studija između 30 000 – 70 000AUD, ovisno o sveučilištu i odabranom smjeru. Na primjer, godišnja školarina za studenta medicine je skuplja od školarine za studenta likovne umjetnosti. U svakom slučaju, studiranje u Australiji, posebice za inozemne studente, može biti jako skupo! 

KAMPUSI

Kampusi australskih sveučilišta su veliki i na njima se nalazi sve što vam treba. Od zgrada fakulteta, referade i knjižnica, do zubara, doktora, dućana koji prodaju tehnološku opremu i ljekarni. Uistinu ne morate odlaziti s kampusa jer ćete tamo naći sve što vam je potrebno. Neke knjižnice i prostorije su otvorene 24 sata na dan, tako da ako ste noćni tip, možete preko noći učiti u knjižnici ili odmarati u jednoj od prostorija sa kaučima. 

Studentski domovi se uglavnom nalaze na kampusu ili u blizini kampusa i većinom su vrlo moderno opremljeni. Nude se jednokrevetne, dvokrevetne ili trokrevetne sobe, a neki studentski domovi imaju i cijele stanove gdje možete živjeti i imati svoju sobu. Također postoje i opcija življenja u kućama koje su u vlasništvu sveučilišta, gdje dijelite prostor sa drugim ljudima i imate svoju sobu. Nažalost, studentski domovi nisu jeftini kao što je to slučaj u Hrvatskoj! Dapače, za neke studentske domove ćete izdvojiti puno više nego što bi izdvojili u stanu sa cimerima! Pa ipak, iako studentski domovi nisu jeftini, neki studenti se na to odlučuju zbog stanovanja u blizini fakulteta i pravog studentskog iskustva koje dobijete živeći ondje. 

Na kampusu možete naći cafe barove i restorane gdje možete popiti kavu ili kupiti ručak, no hrana nije jeftina i nešto slično menzama ne postoji (ovo mi je bilo najveće razočaranje!). Također, kvaliteta i izbor hrane nije baš najbolji – zaboravite na svježe kuhanu hranu jer takvo što nećete naći. Ono što je u ponudi su hamburgeri, pizza, pasta, salate, sendviči i azijska hrana…

Kampusi su opremljeni najnovijim kompjuterima, projektorima i laboratorijima. Na primjer, ja sam studirala na fakultetu medija i komunikacija pa smo u sklopu fakulteta imali televizijski i radio studio, te smo mogli posuditi kamere, mikrofone i ostalu tehnološku opremu od fakulteta. Neka sveučilišta nude mogućnost posudbe laptopa ukoliko ste student nižeg socio-ekonomskog statusa, te jednokratnu novčanu pomoć ukoliko možete dokazati da nemate dovoljno novaca za život. 

Na predavanja gotovo svi studenti dolaze sa mini laptopima ili tabletima i tako zapisuju bilješke, pa zamislite moje čuđenje kada sam se prvi tjedan pojavila sa bilježnicom i olovkom na predavanju. Sve je digitalizirano, od upisa na fakultet, plaćanja školarine do predavanja radova. Na primjer, moje sveučilište ima svoju aplikaciju gdje možete pogledati koliko ljudi trenutno čeka red u referadi, naručiti se kod doktora, pogledati gdje se što nalazi na kampusu, dobivati obavijesti o vašem rasporedu i rezultatima i sve ostalo što vam je potrebno. 

The post STUDIRANJE U AUSTRALIJI appeared first on I WOKE UP IN DOWN UNDER.